BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON V L A D A

I Z V J E Š T A J
o radu Vlade Tuzlanskog kantona za 2001.godinu

Na osnovu člana 57. Poslovnika o radu Vlade Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj: 3/01), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 21.02.2002. godine, p o d n o s i

I Z V J E Š T A J
o radu Vlade Tuzlanskog kantona za 2001.godinu

I

Političko-pravni ambijent u kojem je djelovala ova Vlada Tuzlanskog kantona karakteriše opšta politička nestabilnost u regionu, a samim tim i u BiH, sporo provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksa 7, neusklađenost ustava entiteta sa Ustavom BiH, otpori uspostavljanju i efikasnom djelovanju državnih institucija, nedostatak političke volje u rješavanju najbitnijih pitanja izgradnje i razvoja BiH kao države, otpori donošenju reformskih zakona, nedovršena reforma pravnog sistema, slabosti u radu sudova itd.
Na realizaciji postavljenih ciljeva Vlada je djelovala u okvirima zakonskih ovlaštenja i odgovornosti i u skladu sa Programom rada Skupštine TK, odnosno aktuelnom društveno-ekonomskom situacijom na Kantonu. Izvještaj za 2001. godinu predstavlja sintezu ukupne aktivnosti Vlade TK, ministarstava, direkcija, agencija i zavoda u ovom periodu. godini. Detaljniji podaci o tome nalaze se u izvještajima resornih ministarstava i drugih Vladinih organa i tijela za 2001. godinu.
Iako suočena sa brojnim ograničavajućim okolnostima Vlada je, uglavnom, izvršila zadatke koje joj je postavila Skupština TK. Ipak, njeni ukupno ostvareni rezultati nisu srazmjerni uloženim naporima da se oni i ostvare. Drugim riječima, pristupajući promjenama koje je najavila na početku svog mandata, uspjela je dati kvalitetne odgovore na mnoga otvorena pitanja i probleme TK.
Suočena sa posljedicama teškog ekonomskog stanja, zatim sa zatečenim budžetskim obavezama u iznosu od 62,5 miliona KM, što je više od 1/3 aktuelnog Budžeta, opadanjem privredne aktivnosti, ali i budžetskih prihoda, te stalnim pritiscima zbog sve većeg broja socijalno ugroženih kategorija stanovništva (štrajkovi, protesti), u protekloj godini, Vlada je ipak uspjela kvalitetno obezbijediti osnovne funkcije vlasti, funkcionisanje onih djelatnosti za koje je nadležna i odgovorna. Došlo je do pozitivnih promjena u sferi javne potrošnje i započeto njeno svođenje u realne okvire. To je bio neminovan, ali bolan proces, praćen nezadovoljstvima određenog broja budžetskih korisnika, nezadovoljnih svojom novom pozicijom. To se moglo i očekivati u postupku uvođenja reda u sferi takozvane javne potrošnje. Uz velike teškoće, uspostavljena je izvjesna ravnoteža između prihoda i rashoda Budžeta kao pretpostavka za normalno funkcionisanje javnog sektora i nužno zbrinjavanje socijalno ugroženih kategorija stanovništva.
Već se bilježe pozitivni procesi u oblasti privrede, koja ulazi u dugoročnu fazu postprivatizacijskog oporavka.
U proteklom periodu Vlada se uspjela kadrovski stabilizovati i na ključnim pitanjima ostvariti jedinstveno i efikasno djelovanje. Stvorena je solidna osnova za dalje promjene koje će Vlada realizovati u skladu sa svojim Programom i Programom Skupštine TK za 2002. godinu.

II

Poslovanje privrede TK u prošloj godini, pratile su opštepoznate teškoće, koje su se na ovom području manifestovale u mnogo oštrijoj formi u odnosu na druga područja, što je posljedica naslijeđene strukture privrede TK (bazno-energetski kompleks, "industrija na zalasku"), i još nekih specifičnosti koje su se ispoljile tokom poslijeratne ekonomske obnove. Otežavajući faktori koji su uticali na rezultate privređivanja prenijeli su se iz prethodnog perioda: nestabilan makroekonomski ambijent, usporen proces privatizacije i kontraverze tog procesa, odlaganje i kašnjenje ekonomskih reformi (legislativa nije kompatibilna tržišnoj, sporost u uspostavljanju institucija tržišta), poreski sistem nije prilagođen tržišnom ambijentu, siva ekonomija (oko 60%), prevelike birokratske barijere kod pokretanja novog biznisa, izostanak jasnih poreskih i drugih olakšica za ino-ulagače i pokretanje novog biznisa, te otežani uslovi privređivanja izazvali su teže posljedice, u odnosu na druge regione u BiH, posebno na socijalnom planu. Problemi iz tekućeg poslovanja (nelikvidnost uzrokovana nedostatkom obrtnih sredstava, prezaposlenost, nedostatak tržišta itd), upotpunjuju dosta sumornu privrednu sliku Kantona, sa kojom se ova Vlada morala suočiti.
Težište aktivnosti Vlade u izvještajnom periodu bilo je na stvaranju ambijenta za proizvodno-tehnološku, poslovno-tržišnu i vlasničku rekonstrukciju privrede, posebno u oblasti industrije, energetike i rudarstva.
Početkom godine Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva je od svih privrednih društava zahtijevalo da odmah pristupe izradi programa stabilizacije, koji su kasnije poslužili Vladi kao osnova za dalje djelovanje u privredi, posebno na prevazilaženju teške finansijske situacije u većini privrednih društava. Da bi se deblokirali žiro računi onih privrednih društava koja imaju realne uslove za nastavak proizvodnje, posredstvom resornih ministarastava pristupilo se konsolidaciji njihovih obaveza prema državi, odnosno onih koji su u nadležnosti Kantona. Posebne aktivnosti vođene su na reprogramiranju obaveza prema Fondu PIO F BiH za 30 privrednih društava i penzionisanje većeg broja radnika, sa jasnim zahtjevom Vlade da se prekine praksa izdavanja rješenja za penzonisanje bez prethodno provedenog postupka povezivanja staža radnicima. Takođe su učinjeni određeni pomaci u rješavanju zdravstvenog osiguranja radnika i reprogramiranju obaveza iz doprinosa za zdravstvo, uz uslov da se plaćaju tekuće obaveze. Time je prekinuta ranija praksa plaćanja tih obaveza i Budžeta Kantona preko sindikalnih računa.
Ministarstvo se angažovalo i na reprogramiranju dugova po osnovu dobivenih kredita od USAID-a ("Fortuna", "Siporeks", "Vijenac", "Spreča"). Realizovano je i nekoliko programa zajedničkog ulaganja koji mogu poslužiti kao jedan od modela bržeg oživljavanja privrede. Izvršena je i analiza rada upravljačkih struktura, a nakon toga predložene određene promjene upravnih odbora i menadžmenta, s ciljem bržeg rješavanja velikog broja problema u okviru tih privrednih društava.
Da bi se pomoglo onim kolektivima u kojima je bilo otežano snabdijevanje osnovnim sirovinama i energijom, resorno Ministarstvo direktno se uključivalo u pružanje stručne pomoći u rješavanju nesporazuma između pojedinih kolektiva u cilju stvaranja povoljnijih uslova poslovanja.
Resorno Ministarstvo intenzivno se angažovalo na rješavanju problema snadbijevanja slanom vodom i prestrukturiranja Rudnika soli "Tušanj". Time su stvorene pretpostvake za početak potapanja (likvidaciju) jame Rudnika soli "Tušanj" i stvaranje uslova za puštanje u rad Rudnika soli "Tetima". Za tu aktivnost Vlada je obezbijedila 2.000.000 KM. Povoljnim kreditnim sredstvima iz Kantonalne agencije za privatizaciju (u iznosu od 500.000 KM), tehnička spremnost Rudnika krečnjaka "Vijenac" podignuta je na odgovarajući nivo, odnosno za buduće rentabilno poslovanje.
Bez obzira što je energetika u nadležnosti FBiH, veliki dio svojih aktivnosti Ministarstvo i Vlada Kantona usmjerili su na traženje rješenja i prevazilaženje problema snadbijevanja energentima "velikih" potrošača na Kantonu. Problemi su posljedica visokih dugovanja za utrošene energente i neadekvatne cijene energenata. Vlada je pokrenula inicijativu kod nadležnih federalnih organa za izmjenu tarifnih sistema koji će bit u funkciji pokretanja proizvodnje u pogonima tih "velikih" potrošača električne energije. Ovaj problem ostaje i dalje otvoren, a njegovo rješavanje biće aktuelno i u narednom periodu.
Iako je rano govoriti o efektima privatizacije, u jednom broju privrednih društava iz tog resora već se primjećuju pozitivni efekti tog procesa.
Zabilježen je blagi rast fizičkog obima proizvodnje (oko 5%) i izvoza u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, većina privrednih društava nije ostvarila planiranu proizvodnju, jer nije bilo revitalizacije većih pogona, niti puštanja u rad novih. Nastavljen je trend smanjenja broja zaposlenih u privrednim društvima s većinskim državnim kapitalom, a povećanja kod privatnih firmi.
Mala privredna društva iz resorne oblasti, kako ona koja su osnovana privatnim kapitalom, tako i ona koja su privatizovana u procesu male privatizacije bilježe rast proizvodnje. U pogledu broja zaposlenih i u pogledu finansijskih pokazatelja neka već prelaze u kategoriju srednjih privrednih društava. Najčešće se radi o društvima koja su u prethodnom periodu na adekvatan način iskoristila relativno povoljna kreditna sredstva (USAID, KAP i dr.).
Mora se naglasiti da je najteže stanje u hemijskoj industriji. Drugi dio izvještajnog perioda obilježen je štrajkovima u "Polihemu" i Fabrici sode Lukavac. Iako je Vlada činila napore da održi kakav-takav nivo proizvodnje do završetka privatizacije, usljed organizacionih i drugih slabosti unutar tih kolektiva (čiji uzroci potiču uglavnom iz prošlosti), došlo je do prekida proizvodnje u njihovim pogonima. Ozdravljenje tih firmi zahtijevat će drugačiji pristup i njihovo prilagođavanje konkretnim tržišnim uslovima.
U okviru normativne djelatnosti, resorno Ministarstvo bilo je predlagač tri značajna zakonska projekta: Zakon o koncesijama, Zakon o malim hidroelektranama i Zakon o termoenergetskoj inspekciji. Primjene tih zakona, pogotovo Zakona o koncesijama, otvora nove aktivnosti i Ministarstva i Vlade TK. Iako je programom rada Ministarstva za 2001. godinu bilo predviđeno donošenje Zakona o energetici, Zakona o elektroenergetskoj inspekciji, Zakona o rudarstvu kao i Zakona o geološkim istraživanjima na prijedlog Ministarstva, ove aktivnosti su odložene do donošenja Federalnih zakona iz ovih oblasti.
Imajući u vidu ogromne izdatke na uvoz hrane, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vlada je utvrdila konkretan Program razvoja poljoprivredne proizvodnje (2001-2002), koji je podržala i Skupština Kantona. U prvom planu je i dalje prosperitet porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, dalji razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje, zaštita poljoprivrednog zemljišta i zemljišnih resursa uopšte. Resorno ministarstvo je pokrenulo inicijativu za aktiviranje i obradu oko 6.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, koje predstavlja značajan neiskorišten resurs na Kantonu.(primjena Zakona o koncesijama). Formirana je Stručna poljoprivredna služba, koja ima zadatak da pruža stručnu pomoć poljoprivrednicima i vrši određivanje repro-centara za stočarstvo, voćarstvo, peradarstvo i povrtlarstvo. Bez odgovarajućih evidencija ove službe ni jedan poljoprivredni proizvođač neće moći ostvariti pravo na premiju ili druge poticaje iz federalnih fondova.
Elementarne nepogode i poplave koje su pogodile Tuzlanski kanton u junu 2001. godine najveće štete prouzrokovale su u oblasti poljoprivrede, što je značajno umanjilo ukupne rezultate u toj oblasti.
Prema statističkim podacima, obim proizvodnje u prehrambenoj industriji na Kantonu zadržao se na prošlogodišnjem nivou, dok u šumarstvu i drvnoj industriji bilježi značajan porast. Imajući u vidu aktuelne probleme u oblasti šumarstva, resorno Ministarstvo pokrenulo je pitanje statusa šumskih resursa na području Kantona koji su praktično "napadnuti" sa svih strana. Izvršene su značajne kadrovske promjene i nagoviještena reorganizacija Javnog preduzeća koje gazduje šumama. U međuvremenu, izvršena je kontrola poslovanja svih pilana na području Kantona, od kojih više od 2/3 nije posjedovalo dozvolu za rad, te pojačan inspekcijski nadzor u toj oblasti.
U procesu privatizacije državnih firmi iz resornih oblasti, nadležno Ministarstvo je ispoljilo posebnu aktivnost.
Ministarstvo je pružalo pomoć potencijalnim investitorima, koji su podnosili investicione programe komercijalnim bankama i Kantonalnoj agenciji za privatizaciju. Pozitivno je riješeno preko 70 i to, uglavnom, iz oblasti prerađivačke i primarne poljoprivredne proizvodnje.
Vodoprivredna problematika na području TK veoma je složena u svim svojim segmentima - korištenje i upotreba vode, zaštita voda i zaštita od voda. Najizraženiji je problem obezbjeđenja dovoljnih količina kvalitetne pitke vode, posebno u slivu rijeke Spreče, u kojem su najzagađeniji površinski vodotokovi u BiH. Ukupan obim prikupljenih sredstava posebnih vodoprivrednih naknada za period 1999-2001. ni približno ne odgovara potrebnim sredstvima za rješavanje ove problematike.
Kao jedan od važnijih, pripremljen je prijedlog Zakona o proglašenju akumulacije "Modrac" izvorištem vode za piće i zaštiti akumulacije kao osnovu za dugoročno rješavanje pitanja vodosnabdijevanja šireg područja Kantona.
Po prvi puta rješavani su zahtjevi za dodjelu koncesije na vodama za javno snabdijevanje vodom, podneseni od strane postojećih korisnika, odnosno javnih komunalnih preduzeća. Pripremljeno je pet ugovora o dodjeli koncesije koji će se potpisati po pravosnažnosti izdatih rješenja.
U oblasti saobraćaja i veza, više reda uvedeno je u postupku raspodjele jednokratnih inostranih dozvola za međunarodni cestovni prijevoz tereta, zatim u postupku usklađivanja, ovjere i registrovanja redova vožnje, utvrđivanja uslova za dobijanje licenci za obavljanje prevozničke djelatnosti, kategorizacije autobuskih stanica itd.
Ostvareni obim prevoza putnika i robe na području TK bilježi neznatan porast u odnosu na prošlu godinu, što može biti jedan od nagovještaja porasta ukupne privredne aktivnosti na TK.
Broj dodijeljenih dozvola odavno već ne zadovoljava potrebe za prijevozom u vanjskotrgovinskom poslovanju na Kantonu i postaje ozbiljna kočnica u poslovanju mnogih privrednih subjekata. (dodijeljeno je oko 27 % manje dozvola nego u 2000. godini). Vlada Kantona će zahtijevati da se ovaj problem što prije riješi na nivou nadležnih federalnih i državnih organa BiH. Osim projekta autoputa Tuzla - Rijeka Sava, resorno Ministarstvo vodi aktivnost i na izradi logičkih radnih okvira drugih strateških projekata u TK do 2005.godine (rekonstrukcija petlje Šićki Brod, semaforizacija TK, izgradnja dvije saobraćajne trake Tuzla centar - Šićki Brod, izmještanje Prigradske autobuske stanice itd)
Svi putni pravci na području TK, trenutno su u dosta lošem stanju. Putna mreža, o čijem održavanju brine Direkcija za puteve TK (u dužini od 351 km) pretrpjela je znatna oštećenja, posebno tokom junskih elementarnih nepogoda i poplava. Uslijed naslijeđenih dugova i poremećaja u prikupljanju izvornih prihoda, došlo je do rebalansa finansijskog plana Kantonalne direkcije za puteve i smanjenja obima ulaganja sredstava u održavanje i rekonstrukciji putne mreže na TK. Dinamika priliva sredstava iz naknade za registraciju motornih vozila je dosta logična i ujednačena, dok dinamika uplate naknade iz maloprodajne cijene tečnih goriva pokazuje da se ta sredstva zadržavaju kod obveznika uplate.
Direkcija je finansirala djelimičnu rekonstrukciju kolovoza (u dužini od 1 do 4 kilometra) na sljedećim putnim pravcima: Munjača - Sapna, Kerep - Zelinja, Prokosovići - Mosorovac, Zovik - Vražići, Živinice - Barice i Ciljuge - Veliki Lug. Radovi na ovim dionicama su ili u toku ili su na nekim njihovim dijelovima potpuno okončani. Od posebnog je značaja bila aktivnost na rekonstrukciji lokalnih putnih pravaca po principu "marka na marka", za koju su građani pokazali veliko interesovanje. To je model rješavanja najvažnijih životnih pitanja građana, koji se mora i dalje podržavati.
Trgovina, ugostiteljstvo i turizam, objektivno mogu biti značajna poluga razvoja TK. U tim oblastima postoje velike šanse za razvoj malog biznisa, bržeg zapošljavanja itd. Shvatanje o tome još uvijek nije zaživjelo, a nisu stvoreni ni objektivni preduslovi za ozbiljniji zaokret u tim oblastima, počevši od nepovoljnog općeg okruženja, pa do nesređene pravne regulative, sive ekonomije itd.

III

Iako su ranije doneseni odgovarajući zakonski propisi, činjenica je da provedba privatizacije značajnije počinje tek u 2001. godini. Kašnjenje je posljedica niza okolnosti koje su u direktnoj vezi sa odabranim konceptom privatizacije. Putem Agencije za privatizaciju i tri resorna ministarstava (Ministarstva industrije, energetike i rudarstva, Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), Vlada Kantona pratila je, podsticala i u svom domenu nastojala maksimalno ubrzati taj proces.
Ubrzanje procesa privatizacije utvrđeno je kao prioritetan zadatak u svim programima Ministarstva za industriju, energetiku i rudarstvo kao i programima drugih resornih ministarstava. U saradnji sa Kantonalnom agencijom za privatizaciju, za svako preduzeće pojedinačno, traženi su najpovoljniji metodi privatizacije. Apsolutnu prednost imao je model privatizacije preduzeća putem tendera i neposredne pogodbe, u odnosu na javni upis dionica. Kroz pomenuti model ostvaruju se ključni ciljevi privatizacije: zadržavanje djelatnosti i pokretanje proizvodnje u preduzećima; preuzimanje zaposlenih radnika; preuzimanje obaveza prema državi kako preduzeća, tako i zaposlenih radnika; nova investiciona ulaganja i novo zapošljavanje; finansijski efekti gotovinskom uplatom.
Iako je ranije utvrđenim programima privatizacije značajan dio kolektiva bio predviđen za javni upis dionica, shodno pomenutim opredjeljenjima i strateškim ciljevima Vlade Kantona, uz razumijevanje Kantonalne i Federalne agencije za privatizaciju, u dobrom dijelu preduzeća privatizacija je izvršena metodom tendera i neposredne pogodbe.
Da bi se u tome uspjelo, održano je niz sastanaka sa predstavnicima KAP, menadžmentima, predsjednicima upravnih odbora i sindikata.
U najkraćem roku raspisani su tenderi za preduzeća koja nisu prošla taj dio procedure, a izvršene su i odgovarajuće pripreme za privatizaciju takozvanih strateških preduzeća na TK. Međunarodnoj tenderskoj grupi upućen je zahtjev da taj posao obavi u što kraćem roku, što je i urodilo plodom. Raspisan je međunarodni tender za 7 preduzeća.
Privatizacija cementare Lukavac je jedan od najuspjelijih međunarodnih tendera u procesu privatizacije u Bih.
Krajem godine privatizirano je blizu 70% državnog kapitala i oko 90% privrednih firmi na Kantonu, koje podliježu privatizaciji. Tek se očekuje otvaranje procesa privatizacije u u KHK i još nekim firmama, u kojima je skoncentrisan najveći dio tog kapitala.
Od 78 preduzeća iz oblasti industrije, privatizovano ih je 47 i to najviše u izvještajnom periodu (36). Iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva privatizovano je 25 preduzeća, a u ovoj godini privatizirat će se 3 firme iz oblasti drvne industrije, 2 iz oblasti poljoprivrede i nekoliko firmi iz oblasti komunalne privrede. U resoru trgovine, ugostiteljstva, turizma i saobraćaja malom privatizacijom bilo je obuhvaćeno 15 preduzeća iz navedenih grana privrede sa 451 objektom, od kojih je prodato 196 objekata. U prvom pozivu drugog kruga javnog upisa privatizirana su 24 preduzeća, dok je u drugom krugu drugog poziva, djelomično ili potpuno privatizirano još 7 preduzeća. Putem javnog upisa dionica djelomično su privatizirani "Autosaobraćaj" Banovići, Hotel "Tuzla" i D.D. "Konjuh" Kladanj, dok je Robna kuća "Tuzlanka" privatizirana putem tendera.
Na traženje menadžmenta i sindikata privrednih društava, u resornim ministarstvima iznalažena su najbolja rješenja u procesu privatizacije, između ostalog i po žalbama u drugostepenom postupku protiv upravnih akata Kantonalne agencije za privatizaciju.
Vlada je definisala i nove uslove kreditiranja iz Kantonalnog privatizacijskog fonda (duži rokovi otplate, niža kamatna stopa itd.), što treba da podstakne brži razvoj malog i srednjeg biznisa na TK.
Imajući u vidu velike probleme koji se javljaju u postupku preuzimanja privatiziranih preduzeća od strane kupaca (ponašanje PIF-ova i razne druge opstrukcije, te izbjegavanje preuzetih obaveza), posredstvom resornih ministarstava, Vlada preduzima sve što je u njenoj nadležnosti da se u procesu privatizacije svi ponašaju u skladu sa preuzetim obavezama.
Vlada će pomoći privatizaciju preostalih strateških preduzeća sa područja TK (tender za KHK Lukavac), te ubrzati privatizaciju preduzeća za koje postoje uslovi za neposredne pogodbe.

IV

U oblasti prostornog uređenja i zaštite okolice, u okviru Ministarstva za urbanizam i zaštitu okolice, u prvom planu bilo je stvaranje preduslova za izradu Prostornog plana Kantona, te implementacija imovinskih zakona i zaštita okolice.
Pored rješavanja upravnih predmeta u drugostepenom upravnom postupku iz oblasti prostornog uređenja i građenja , u 2001. godini zaključeno je devet ugovora za izradu studija, koje će služiti kao podloga za izradu Prostornog plana TK, prikupljena je dokumentacija za izradu digitalne karte Kantona, na kojoj će prvi puta biti prikazan prostor Tuzlanskog kantona, sa naznačenim površinama šumskog, poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, vodene površine, saobraćajni koridori kao i drugih površina.
Urađen je nacrt Zakona o građenju, kojim će se zaokružiti zakonska regulativa iz oblasti prostornog uređenja na nivou Kantona.
Prema ocjeni međunarodnih institucija, Tuzlanski kanton je zabilježio značajan napredak u primjeni imovinskih zakona, što potvrđuju podaci o broju riješenih predmeta i izvršenih rješenja u prošloj godini.
U izvještajnom periodu resorno Ministarstvo pristupilo je izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadziđivanju zgrada, izgradnji potkrovnih stanova, dogradnji stanova i pretvaranju zajedničkih prostorija u stanove u zajedničkim dijelovima stambenih i stambeno-poslovnih zgrada. Time je data mogućnost svim investitorima koji su započeli postupak po odredbama Zakona o nadziđivanju (koji je bio u primjeni prije stupanja na snagu kantonalnog zakona) da postupak dogradnje nastave na osnovu dokumentacije prikupljene po tom Zakonu, a što je postupak prikupljanja dokumentacije za nadziđivanje pojednostavilo i poboljšalo.
Iz oblasti zaštite okolice urađeni su podzakonski akti, koji će doprinijet potpunijoj primjeni zakona iz oblasti zaštite zraka i odlaganju otpada.
Posebnim zalaganjem resornog Ministarstva, a posredstvom Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša, za projekte iz oblasti zaštite okolice općinama Tuzlanskog kantona, dodijeljena su značajna sredstva iz donacije Vlade SR Njemačke.
U okviru resornog Ministarstva radilo se na prikupljanju podataka o objektima za primarnu preradu drveta i kamenolomima, te razni podaci iz oblasti stanogradnje i javnih građevina, koji su upućeni resornim federalnim ministarstvima.
Resorno ministarstvo bilo je nosilac izrade izvještaja o procjeni šteta nastalih klizanjem terena na području TK. Evidentirana su 504 klizišta u svim opštinama TK, koja zahvataju površinu od 10.698.835 kvadratnih metara.
Da bi se učinili kvalitetniji koraci u oblasti ekološke zaštite na području Tuzlanskog kantona, Vlada Tuzlanskog kantona detaljno je sagledala poziciju Direkcije za zaštitu okolice i jasno utvrdila područje njenog djelovanja. Između ostalog, utvrđeni su dugoročni pravci aktivnosti Vlade Kantona i drugih subjekata u postupku zatvaranja Rudnika soli kako bi se moglo pristupiti postepenom saniranju posljedica eksploatacije slane vode na užem gradskom jezgru Tuzle. Značajna financijska podrška tom projektu osigurana je iz prihoda Direkcije za zaštitu okolice. Nakon katastrofalnih kiša i poplava, sredinom 2001. godine, težište aktivnosti bilo je na uređenju riječnih korita, koja su u izuzetno lošem stanju.
U skladu sa programom rada Vlade, doneseno je više podzakonskih akata i uredbi koje su u funkciji sprovođenja Zakona o zaštiti zraka i Zakona o otpadu. Urađen je Izvod iz Elaborata o uticaju ekološkog zagađivanja na zdravlje stanovništva općina Tuzla i Lukavac sa posebnim osvrtom na mjesne zajednice Bukinje, Šićki Brod i Husino i Izvod iz Elaborata o kvalitetu zraka u zimskim uvjetima na području TK. Pokrenute su aktivnosti na izradi baze podataka o potencijalnim zagađivačima na TK, zatim na utvrđivanju lokacija, kako registrovanih, tako i divljih deponija odlagališta otpada, stvaranju uslova za izradu projekta regionalne deponije otpada za više općina TK.
Pokrenut je dugo najavljivani posao izvoza i adekvatno zbrinjavanja opasnog farmaceutskog otpada i bit će završen do kraja februara 2002. godine.
U okviru sektora obnove i razvoja, uspostavljena je baza podataka u koju su uneseni i obrađeni podaci za sektore: stanogradnja, obrazovanje, zdravstvo, javne građevine i zaštita okoliša. Za navedene sektore moguće je dobiti detaljne unificirane izvještaje po općinama. Na ovaj način podaci su dostupni velikom broju korisnika u formi koja odgovara korisniku. Uspostavom takve baze, mogu se praviti izvještaji sa posebnim zahtjevima određenih ministarstava i Vlade Kantona. Osim toga, ovi podaci omogućuju: procjenu prioriteta po sektorima i regionima, procjenu sredstava potrebnih za projekte obnove i razvoja, analizu stanja fizičkih struktura, koordinaciju aktivnosti u procesu rekonstrukcije, planiranje održivog procesa povratka, planiranje harmoniziranog razvoja po svim sektorima itd.
Posredstvom Ministarstva za obnovu, razvoj i povratak, a u saradnji sa EG - društvom za razvoj u Tuzli, Vlada je inicirala izradu Strategije razvoja TK u skladu sa standardima Evropske zajednice. Usuglašen je sastav i formirane radne grupe kao i Savjet za restrukturiranje preduzeća TK. Urađena je socio-ekonomska analiza SWOT metodom za sve opštine Tuzlanskog kantona i pripremljena prva verzija Strategije razvoja Tuzlanskog kantona do 2005. godine.
U tom postupku Vlada je identificirala nekoliko strateških projekata od interesa za Tuzlanski kanton. Izdvajamo: Projekt regionalne sanitarne deponije za Tuzlanski kanton i šire, Proširenje međunarodnog aerodroma Tuzla / MAT/, Snabdijevanje pitkom vodom područja Sjeveroistočne Bosne. Urađena je i ponuda za Austrijsku trgovačku komoru za izgradnju fabrike građevinskog materijala na području Slobodne zone u Lukavcu sa svim aspektima o potrebi izgradnje jedne ovakve fabrike s obzirom na blizinu nalazišta /sirovina/, komunikacijske veze i ostale potrebe okruženja.
Osim međunarodnih organizacija koje su smještene u Tuzli, Vlada kantona ostvarila je neposredne kontakte sa Evropskom bankom za rekonstrukciju, Evropskom komisijom, Međunarodnim monetarnim fondom, UASAID-om i drugim međunarodnim fondovima i bankama, aktivno se uključila u euroregionalnu saradnju "Dunav - Drava - Sava", povezala sa Županijom Posavskom i regijom Maribor itd. Svi ovi kontakti preduslov su za pokretanje privrednog oporavaka i realizaciju navedenih i drugih velikih projekata obnove i razvoja.

V

Imajući u vidu obim javne potrošnje i prevelike troškove državne (kantonalne) uprave s jedne i zatečeno katastrofalno stanje u privredi TK s druge strane, na početku svog mandata, kao i tokom rasprave i usvajanja Budžeta za 2001. godinu, Vlada je najavila oštru restriktivnu politiku i smanjivanje javnih rashoda. Otvoren je proces preispitivanja ukupne budžetske potrošnje kao i iznalaženje sasvim drugačijih instrumenata takozvanog "budžetiranja" koje podrazumijeva ukidanje klasičnih dotacija za finansiranje kancelarija i neproduktivnog činovničkog aparata, već "povlačenje" sredstava iz Budžeta isključivo na osnovu programa i dokaza o realizovanom poslu, koji je, prethodno precizno definisan.
U skladu sa Uredbom o načinu rada trezora, o sistemu glavne knjige trezora i načinu vođenja jedinstvenog računa trezora, a na osnovu Odluke Vlade o ukidanju računa i podračuna budžetskih korisnika, otvorenih kod Zavoda za platni promet, Ministarstvo finansija, Sektor trezora, preuzelo je aktivnosti Zavoda za platni promet koje se odnose na prikupljanje i raspodjelu javnih prihoda u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda i naredbom o uplatnim računima javnih prihoda na teritoriji F BiH, načinu uplaćivanja tih prihoda, načinu i rokovima za njihovo raspoređivanje korisnicima i izvještavanje korisnika o njima. Nakon ukidanja računa i podračuna budžetskih korisnika (ministarstva i ostalih) kod Zavoda za platni promet, uspostavljena je glavna knjiga trezora i jedinstven račun trezora kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa odnosno poslovne banke, što je omogućilo kontrolu u svih financijskih transakcija.
Međutim, u 2001. godini zabilježen je pad prihoda u Budžetu Kantona za 27% u odnosu na plan i ostvarenje u prošloj godini. Dodaju li se tome obaveze iz proteklih perioda u iznosu od 62,5 miliona maraka, što čini oko 30% Budžeta, dimenzije financijske krize s kojom je bila suočena ova Vlada pokazuju se u punom svjetlu.
Pad prihoda u periodu januar - jun posljedica je opadanja ukupne privredne aktivnosti na području TK, smanjenja stopa doprinosa na plaće i načina isplate neto plaća, prelaska na novi platni promet poslovnih banaka, velikih slabosti u organizaciji i radu Poreske uprave, inspekcijskog nadzora itd.
Smanjenje prihoda u Budžetu odrazilo se i na ostvarenje prava pojedinih budžetskih korisnika. To se odnosi na plate, izdatke za materijal i usluge, kao i naknade korisnicima socijalne zaštite. U nastojanju da se u potpunosti ispoštuje princip budžetske ravnoteže, svi ti izdaci usaglašavani su sa nivoom ostvarenja Budžeta. I pored evidentno smanjenog priliva sredstava u budžet, Vlada je uspjela održati kontinuitet u isplati plaća za sve budžetske korisnike (oko 11.000 zaposlenih), što se može smatrati izuzetnim uspjehom, imajući u vidu ukupnu situaciju u kojoj radi i djeluje.
Radi poboljšanja naplate prihoda u okviru Ministarstva finansija uspostavljena je koordinacija sa inspekcijskim organima, poreskom upravom, te ostalim financijskim institucijama i organizacijama i sačinjen poseban program mjera za poboljšanje naplate javnih prihoda, što je svakako dale pozitivne efekte na ostvarenje Budžeta.
Odjeljenje interne revizije izvršilo je revizione preglede korištenja budžetskih sredstava kod budžetskih korisnika iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture, raseljenih lica i izbjeglica, udruženja, pravosudnih organa, socijalne zaštite, oblasti povratka i razvoja, a sve u cilju što racionalnijeg trošenja budžetskih sredstava. (izvršeno ukupno 36 revizija).
Na prijedlog Ministarstva, Vlada je utvrdila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda na području Tuzlanskog kantona i financiranju Tuzlanskog kantona koje je donijela Skupština. Primjena tog Zakona, u drugom polugodištu 2001. godine, pozitivno je uticala na punjenje budžeta opština TK.
Uvođenje Registra korisnika Budžeta riješit će mnoge dileme u vezi sa pitanjem financiranja pojedinih udruženja, građana i organizacija, za čije finansiranje je Zakon o udruživanju građana utvrdio izvore.

VI

Potreba za racionalizacijom u obrazovanju (za pojedina stručna zvanja i zanimanja u srednjim školama kao i nekih studijskih profila na fakultetima) posebno je došla do izražaja u 2001. godini. U isto vrijeme javila se potreba za novim stručnim zvanjima i zanimanjima u srednjim školama i studijskim profilima na Univerzitetu. Razgranata školska mreža, veliki broj ustanova, koje rade u različitim uslovima, u velikoj mjeri opredjeljuje obim i vrstu poslova Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Vlade u oblasti obrazovanja.
U skladu sa tim zahtjevima, resorno ministarstvo je utvrdilo strategije osnovnog i srednjeg obrazovanja i plan razvoja predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja od 2001. do 2005. godine, kao i na drugim razvojnim projekcijama po pojedinim oblastima.
Ministarstvo je imenovalo Stručne timove za pripremu izmjena Nastavnih planova za opću gimnaziju i nove mreže srednjih i osnovnih škola.
Na taj način aktivno se uključilo u implementaciju Sporazuma i Deklaracije o reformi sistema obrazovanja, i Sporazuma o razradi i provedbi Zajedničke strategije za modernizaciju osnovnog i općeg srednjeg obrazovanja u BiH.
U okviru Phare programa, Ministarstvo aktivno sudjeluje u reformi srednjeg stručnog obrazovanja, konkretno na izradi novih nastavnih planova i programa za zanimanje kuhar, krojač, električar, stolar, poslovni tehničar i prerađivač žita, brašna i konditorskih proizvoda.
U saradnji sa visokoškolskim institucijama, a uz neposredno sudjelovanje Pedagoškog zavoda u Tuzli, te sa strukovnim udruženjima, resorno Ministarstvo kontinuirano je organiziralo seminare, savjetovanja, rasprave i posebne vidove stručnog usavršavanja nastavnika osnovnih i srednjih škola kao što su matematika, bosanski jezik, strani jezici, fizika itd.
U okviru svoje redovne djelatnosti, resorno Ministarstvo je pratilo i materijalno pomagalo kantonalna, državna i međunarodna takmičenja učenika i studenata, organiziralo provjeru znanja testiranjem učenika na uzorcima testova objektivnog tipa u svim osnovnim i srednjim školama u po dva odjeljenja. Tako je u maju 2001. godine obavljena provjera znanja oko 5500 učenika osnovnih i 2200 učenika srednjih škola, o čemu je urađena posebna informacija, organiziralo tri ispitna roka za polaganje stručnih ispita za odgajatelje, nastavnike, profesore, stručne saradnike i saradnike predškolskih ustanova osnovnih i srednjih škola. Polaganju stručnih ispita pristupilo je ukupno 230 kandidata.
Za akademsku 2000/2001. godinu raspisan je konkurs za dodjelu kredita redovnim studentima koji su ostvarili natprosječan uspjeh i konkurs za dodjelu kredita redovnim studentima dodiplomskog studija, te izvršen izbor kandidata za dodjelu 425 kredita studentima na visokoškolskim ustanovama i to: 133 za studente koji su ostvarili natprosječan uspjeh u studiju i 302 za redovne studente.
Univerzitet i naučno-istraživačke ustanove u Tuzli koristili su resurse koji su im bili na raspolaganju, a to su sopstveni naučno-istraživački kadrovi (profesori i asistenti) i materijalni, koji su izuzetno skromni. Uspjeli su ostvariti korisne kontakte sa Univerzitetima u Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Italiji.
Na međunarodnom planu uspostavljeni su ugovorni odnosi sa većim brojem Univerziteta u Evropi i svijetu, iz čega je proistekao jedan broj projekata iz PHAR-programa, što je omogućilo da se preko TEMPUSA osigura jedan dio savremene opreme, studijskih putovanja, specijalističkih boravaka, izrada jednog broja magistarskih radova i doktorskih disertacija.
Na ovoj osnovi je došlo do saradnje sa jednim brojem vladinih i nevladinih organizacija, što je također rezultiralo kako nabavkom opreme tako i zajedničkim naučno-istraživačkim projektima.
U okviru naučno-istraživačkog rada i stručnog usavršavanja univerzitetskih nastavnika i saradnika, zapaženo je sudjelovanje predstavnika Univerziteta u Tuzli, na raznim kongresima, simpozijima i drugim naučnim skupovima u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu.
Ministarstvo je u skladu sa kriterijima za raspodjelu sredstava u oblasti nauke i visokog obrazovanja pomoglo školovanje jednog broja polaznika postdiplomskog studija, kao i izradu magistarskih radova i doktorskih disertacija. I u 2001. godini aktivno je sudjelovalo u pripremi i realizaciji "Ljetnog univerziteta", kao manifestacije međunarodnog karaktera.
Početkom nove akademske godine, a shodno iskazanim potrebama većeg broja studenata sa našeg Kantona, Vlada Kantona je donijela odluku o otvaranju Pravnog fakulteta Univerziteta Sarajevo - Odjeljenje u Tuzli i u 2001. godini obezbijedila uslove za njegov uspješan rad.
U oblasti nauke najvažniji poslovi Ministarstva su implementacija Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti. Doneseni su odgovarajući podzakonski akti iz nadležnosti ministra.
Rekonstrukcija Đačkog doma "Enver Šiljak" Tuzla za potrebe Univerziteta predstavlja jedan od kapitalnih projekata ovoga Ministarstva u 2001. godini.
U skladu sa objektivnim mogućnostima budžeta Vlada TK obezbijedila je osnovne uslove za funkcionisanje kantonalnih institucija kulture i sredstva za zadovoljavanje minimalnih potreba u oblasti kulture na području Tuzlanskog kantona.
Nije moguće u jednom kratkom pregledu navesti sve projekte, u čijoj je organizaciji ili suorganizaciji resorno Ministarstvo imalo značajnog udjela. Pružena je finansijska, stručna i operativna pomoć u skladu sa načelima rada organa uprave, ustanovama kulture u realizaciji različitih programa i projekata u oblasti izdavačke, muzičke, plesne, amaterske, arhivske, muzejske, bibliotečke i pozorišne djelatnosti, kao i u realizaciji programa i projekata udruženja u oblasti kulture.
U okviru svoje redovene djelatnosti, resorno Ministarstvo kontinuirano ostvaruje komunikaciju sa pravnim i fizičkim licima iz oblasti kulture, pruža stručnu pomoć ustanovama i udruženjima u osnivanju, a u pogledu obezbjeđivanja minimalnih uvjeta za rad i funkcioniranje, podstiče aktivnost upravnih odbora i organa rukovođenja, prati i nadzire rad ustanova.
Početkom budžetske 2001. godine, resorno Ministarstvo je izradilo kriterije za raspodjelu sredstava u oblasti kulture, po kojima se vrši dodjela neophodnih finansijskih sredstava subjektima u toj oblasti.
U izvještajnom periodu, donesena je i Rezolucija o obnovi kulturnog naslijeđa, koju je usvojila Skupština Tuzlanskog kantona.
Prema kriterijima koje je utvrdila Vlada TK, raspisan je konkurs za dodjelu pomoći sredstvima informisanja, koju je ostvarilo 13 informativnih kuća na području Kantona. U skupštinsku proceduru, upućen je Nacrt Zakona o RTV TK.
Putem resornog Ministarstva Vlada je podsticala promociju sporta - od školskog, do invalidskog i vrhunskog. U proteklom izvještajnom periodu finansijski je pomogla održavanje preko 30 kantonalnih, općinskih i školskih takmičenja. Obezbijeđeno je učešće u finansiranju velikog broja sportskih klubova i pojedinaca sa iskazanim vrhunskim rezultatima u različitim sportskim disciplinama.
U saradnji sa Sportskim savezom TK, potpisan je protokol o organizaciji i realizaciji takmičenja učenika osnovnih i srednjih škola TK u atletici, košarci, odbojci i rukometu, koji je uspješno realizovan. U cilju podsticanja razvoja masovnog sporta, potpisani su ugovori za korišćenje sportskih dvorana na području TK i obezbijeđena odgovarajuća sredstva (trenažni proces).
Resorno ministarstvo je pomoglo održavanje velikog broja kantonalnih, općinskih i školskih takmičenja, na kojima je uzelo učešće veliki broj učenika, što govori o velikom sportskom potencijalu Tuzlanskog kantona. Dodijeljena je i znatna finansijska pomoć sportskim klubovima i pojedincima sa iskazanim vrhunskim rezultatima u različitim sportskim disciplinama.
U periodu maj-juni, održana su kantonalna prvenstva za osnovne i srednje škole u atletici, košarci i nogometu i propraćen je odlazak atletske reprezentacije Tuzlanskog kantona na finale Kupa BiH u Atletici. Ekipe su imale zapažene rezultate (osnovne škole II mjesto, srednje škole I mjesto). Podržano je i masovno učešće učenika osnovnih i srednjih škola Tuzlanskog kantona u sportskim disciplinama koje nisu obuhvaćene program malih olimpijskih igara.To su: jesenji kros, stoni tenis, plivanje i tenis. Sva takmičenja su uspješno okončana i kroz tu akciju došlo se do najboljih pojedinaca i škola na području Tuzlanskog kantona što je dobra selekcija za dobre organizacije u tim sportovima.

VII

Resor zdravstva, kao indikator ukupnog stanja na području Tuzlanskog kantona, suočavao se sa nizom problema koji su posljedica teških ekonomsko-socijalnih odnosa, nezaposlenosti, velikog broja prognanih kao i problematike zbrinjavanja boraca i ratnih vojnih invalida.
Sredstva prikupljena iz obaveznog zdravstvenog osiguranja su ograničena, a potrebe za zdravstvenim uslugama stanovnika ovog Kantona su sve izraženije. Činjenica je da od ukupnog broja lica u radnom odnosu, zbog izuzetno teške ekonomske situacije na TK, redovnu uplatu zdravstvenog doprinosa vrši svega 60% osiguranika. To je poseban problem, koji Zavod zdravstvenog osiguranja TK i pored niza mjera koje preduzima, ne može sam riješiti (penzioneri, nezaposlena i socijalno ugrožena lica, radnici kojima nije povezan staž itd).
Uobičajeni morbiditet stanovništva usložnjen je teškom ekonomskom situacijom i oboljenjima i stanjima koja su posljedica ratnih i poratnih trauma kao i ekološkom opterećenošću našeg Kantona. Razvoj privatne prakse sa direktnom naplatom usluga od pacijenata kao i naplate participacije u javnim zdravstvenim ustanovama opteretili su ionako tešku materijalnu situaciju većine građana. Veliki problemi javljali su se oko ostvarivanja zdravstvene zaštite onih radnika čija preduzeća ne uplaćuju zdravstveni doprinos, što je bio uzrok raznih socijalnih napetosti izljeva nezadovoljstva radnika itd.
U cilju realnog planiranja prihoda i zdravstvene potrošnje započeto je ustrojavanje registra osiguranika i osiguranih lica, što je u izvještajnom periodu doprinijelo da ne dođe do probijanja u rashodima - izdacima u odnosu na prihode. Vođene su intenzivne aktivnosti oko naplate potraživanja sa područja Brčko Distrikta za osiguranike koji su ostvarivali prava u UKC Tuzla.
Kvalitet pružanja zdravstvenih usluga visokodiferencirane zdravstvene zaštite se poboljšava, ali to povećava i troškove liječenja pacijenata, dok se kvalitet pružanja zdravstvenih usluga na primarnom nivou umanjuje.
Programski zadaci Ministarstva zdravstva za 2001. godinu nisu u potpunosti realizovani. U isto vrijeme urađeni su neki neplanirani poslovi koji već daju značajne rezultate u zdravstvenoj zaštiti na Kantonu. Između ostalog, komisija Ministarstva izvršila je stručni nadzor na radom JZU i pripremila analizu stanja u oblasti koju je nadzirala; proveden je cjelokupan postupak nabavke lijekova i drugog medicinskog potrošnog materijala putem javnog nadmetanja; resorno Ministarstvo je aktivno učestvovalo u implementaciji Projekta humanitarne organizacije CRIC iz oblasti preventivne zdravstvene zaštite, koji se odnosi na sanaciju šteta uzrokovanih poplavama; formiran je Stručni tim Ministarstva zdravstva sa zadatkom da prati kretanje zaraznih bolesti i predlaže mjere u svim aktuelnim situacijama i elementarnim nepogodama, koji je aktivno radio tokom cijele 2001.godine; ministarstvo je aktivno učestvovalo u prikupljanju i odvozu lijekova sa proteklim rokom van teritorije BiH.
Urađen je dopunski Registar lijekova odobrenih za promet u F BiH za 2000/2001. godinu. U saradnji sa Ljekarskom komorom TK pripremljen je Pravilnik o načinu oglašavanja rada doktora medicine - liječnika koji obavljaju privatnu praksu i zdravstvenih ustanova u privatnom vlasništvu.
Rađeno je na implementaciji Projekta porodične medicine u Federaciji BiH u čijem finansiranju najvećim dijelom učestvuje Svjetska banka i Federalna vlada. Na području Tuzlanskog kantona odabrane su 23 lokacije kao pilot ambulante u kojima će početi implementacija Projekta porodične medicine.

Da bi se na kvalitetniji i racionalniji način i po uređenoj proceduri ostvarivala dopunska prava boračkih organizacija iz domena zdravstvene zaštite, posredstvom resornog ministarstva, ti su poslovi preneseni sa Ministarstva za boračka pitanja na Zavod zdravstvenog osiguranja TK.

Izvršena je obrada iskazanih potreba javnih zdravstvenih ustanova na Kantonu za potrošnim medicinskim i drugim materijalom s ciljem da se objedine nabavke putem jedinstvenog tendera, čime bi se postiglo kontinuirano snabdijevanje, odgovarajući kvalitet i povoljnije cijene.

U okviru zdravstveno-inspekcijskog nadzora, u proteklom periodu prioritet je dat kontroli rada privatne apotekarske djelatnosti u kojoj je uočeno niz nepravilnosti i nedostataka.

VIII

Socijalna zaštita je najsloženija oblast društvenog života i kao takva ustavom i zakonom definisana je kao djelatnost od posebnog društvenog interesa. Po broju stanovnika, TK predstavlja 1/3 Federacje BiH i uz sve druge specifičnosti, područje je sa izraženim socijalnim tenzijama.
Na području Tuzlanskog kantona zaposlena su 72.543 lica, sa prosječnom platom u iznosu od cca 400 KM, dok je 74.033 nezaposlenih, od čega samo cca 750 lica ostvaruje pravo na materijalnu naknadu preko nadležne Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona u prosječnom iznosu od 150 KM. Na području TK registrovano je 69.879 raseljenih i prognanih lica, 59.235 penzionera i oko 10.000 stalnih korisnika nekog od oblika socijalne zaštite.
Poseban problem predstavljaju kategorije stanovništva koje, u skladu sa postojećim Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, ne mogu ostvariti pravo ni na jedan od oblika socijalne zaštite. To su, prije svega, penzioneri sa najnižim penzijama, zatim radno sposobna lica koja su na evidenciji Službe za zapošljavanje, radnici koji su zaposleni, ali bez materijalnih primanja, oboljeli iz tih kategorija, kojima su potrebna stalna sredstva za liječenje i drugi.
Pored naslijeđenih finansijskih obaveza prema korisnicima socijalne zaštite iz 1999. i 2000. godine, ozbiljan problem predstavlja postojeća baza podataka, koju je neophodno inovirati i uskladiti sa stanjem na terenu. U cilju prevazilaženja takvog stanja u okviru Ministarstva za rad i socijalnu politiku pristupilo se pripremam revizije korisnika socijalne zaštite i preduzimanju mjera inspekcijskog nadzora u toj oblasti.
Imajući u vidu da raspoloživa sredstva vladinog sektora ne mogu zadovoljiti sve izraženije zahtjeve stanovništva koje se nalazi u stanju socijalne poterbe, resorno Ministarstvo je prihvatilo novu strategiju socijalnog sektora koja podrazumijeva aktivnije uključivanje nevladinih organizacija. Ostvarenje istinskog partnerstva odnosa sa nevladinim sektorom stvoren je preduslov za uspješnije djelovanje u sferi socijalne zaštite, koja će i u narednom periodu zahtijevati puno angažovanje ne samo resornog Ministarstva, nego i Vlade TK u cjelini.. izmjenama postojeće i usvajanjem nove zakonske regulative teži se uspostaviti kvalitetniji odnos prema korisnicima socijalne zaštite, posebno centara za socijalni rad kao osnovnih i najznačajnijih institucija u ovoj oblasti. Ministarstvo za rad i socijalnu politiku u 2001. godini ostvarilo je dobru saradnju sa udruženjima registrovanim za pomoć licima sa posebnim potrebama. Međutim, unutar samih tih udruženja mora se postići efikasnija i kompaktnija saradnja, kako bi u narednom periodu osdgovorili zahtjevima i potrebama krajnjih korisnika.
Inspekori iz oblasti rada i radnih odnosa i inspektori zaštite na radu u 2001. godini vršili su redovne, usmjerene kontrole i kontrolne preglede, kao i intervencije na osnovu usmenih i pismenih predstavki stranaka. Broj inspekcijskih pregleda povećan je za 20% u odnosu na prošlu godinu, što je rezultat pojačanog inspekcijskog rada koji je organizovan u dvije smjene.
Resorno ministarstvo preduzelo je niz aktivnosti u vezi sa formiranjem javne ustanove Službe za zapošljavanje u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Prijedlog Zakona o osnivanju te javne ustanove usvojila je Skupština TK u septembru 2001. godine. Ohrabruje činjenica da su u ovoj Službi organizovane sve aktivnosti koje obezbjeđuju efikasnije praćenje problematike u toj oblasti.
I pored značajnih rezultata postignutih na planu povratka izbjeglih i raseljenih, ta će problematika i dalje opterećivati takozvanu socijalnu sferu ovog Kantona. I pored na reregistraciji izbjeglih i raseljenih, nadležno ministarstvo još uvijek ne posjeduje potpune informacije o dvostrukim korisnicima stambenog prostora. Najteži problemi su ipak u kolektivnim centrima (ima ih 9 na TK u kojima borave 873 osobe) i kolektivnim naseljima (kojih ima 11 na TK u kojima živi 4.431 raseljena osoba). Blagovremenim obilascima i kontaktima sa nadležnim općinskim službama za raseljena lica i izbjeglice, jedan dio problema u 2001. godini uspješno je razriješen.
Skupština Tuzlanskog kantona usvojila je Plan povratka raseljenih lica i izbjeglica u 2001. godini i u skladu sa realnim mogućnostima obezbjedila budžetsku potporu dvosmijernom povratku. Iako prema službenim podacima ne bismo mogli biti zadovoljni ostvarenim obimom povratka, valja imati u vidu da se dosta povrataka ostvaruje mimo nadležnih opštinskih službi, pogotovo kad je riječ o privatnoj imovini raseljenih i izbjeglih lica. Stoga realno procjenjujemo da je znatno veći broj raseljenih lica koja su po osnovu imovinskih zakona ostvarila pravo ulaska i raspolaganja svojom imovinom na području Tuzlanskog kantona, što nije evidentirano u opštinskim službama.
Više je nepovoljnih razloga koji su uticali na polovično izvršenje plana povratka u Republiku Srpsku. (nije došlo do najavljivane efikasnije implementacije imovinskih zakona, poznate su opstrukcije od strane vlasti tog entiteta, izostala je najavljivana materijalna podrška povratku kako od domaćih vlasti tako i međunarodnih donatora itd).
Tuzlanski kanton je budžetskim sredstvima u 2001. godini dao značajnu potporu procesu povratka raseljenih i izbjeglih lica na području Tuzlanskog kantona i RS - bijeljenska i vlasenička regija. Primjetan je napredak u pogledu povratka raseljenih lica u 2001. godini je zabilježen na području opštine Bratunac, gdje je proces povratka praćen sa značajnim budžetskim sredstvima Kantona. Bitno je istaći, neovisno u kolikom broju, da se u Podrinju, Semberiji i Posavini, ostvario povratak raseljenih lica skoro u svim ruralnim sredinama, a zabilježen je i značajan broj povratka u gradske sredine: Zvornik, Modriča, Bratunac, Srebrenica i Vlasenica, a najbolji rezultati ostvareni su u Bijeljini i Janji.
Polazeći od činjenice da je obaveza države da osigura elemetarne uslove za egzistenciju svim socijalno ugroženim pripadnicima boračke populacije, Vlada je podržala inicijativu boračkih organizacija da se održi tematska sjenica, na kojoj su razmatrani svi aktuelni problemi s kojima se suočava ta populacija. Na toj sjednici utvrđeno 14 temeljnih zaključaka, za čiju realizaciju je bila zadužena Vlada i resorno ministarstvo. Iako su ti zaključci, uglavnom sprovedeni, mnogi problemi ove populacije još uvijek nisu kvalitetno riješeni. Nepostojanje zakonskog propisa o osnovnim pravima iz oblasti boračko - invalidske zaštite na državnom nivou, odnosno na nivou F BiH, još više usložnjava situaciju koja se ne može prevazići postojanjem velikog broja instrukcija Federalnog ministarstva za boračka pitanja (koje su nerijetko protivurječne, suprotstavljene postojećim odredbama zakona i vrlo često donošene sa ad hoc namjenom i trajanjem).
Prema Zaključku Skupštine TK, resorno Ministarstvo je pripremilo, a Vlada uputila u redovnu skupštinsku proceduru Kantonalni zakon o dopunskim pravima boraca, koji je dugo usaglašavan sa boračkim organizacijama. Izvršavani su i redovni zadaci iz djelokruga ministarstva: neposredni kontakti i saradnja sa svim boračkim organizacijama, edukacija paraplegičara, podizanje jedinstvenih spomen-obilježja, kreditiranje i dodjela pomoći itd.
Svojom posebnom odlukom Vlada je obezbijedila bolju i efikasniju zdravstvenu zaštitu određenih boračkih kategorija. Prenoseći te poslove na Zavod zdravstvenog osiguranja TK, utvrdila je obim prava na medicinsku rehabilitaciju, troškove prevoza u vezi sa liječenjem, ortopedska i druga pomagala itd.
Vlada je usvojila Program korištenja sredstava za stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida (po kojem je planirano u Budžetu 5 miliona KM) i Program korištenja sredstava za stambeno zbrinjavanje demobilisanih boraca (2 miliona KM)bez obaveze vraćanja). Vlada je usvojila i jedinstven pravilnik koji tretira rješavanje stambenih pitanja boraca kao i odgovarajuće kriterije po kojima će se dodjeljivati ta sredstva.

IX

Nedovršena reforma pravnog sistema jedan je od ograničavajućih faktora ukupnog razvoja zemlje. Nedostatak zakonske regulative u mnogome otežava i utiče na rad pravosudnih organa i na području TK.
U nekim sudovima neadekvatno se provode odredbe Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji rada suda, što utiče na ažurnost i kvalitet rada suda. Evidentan je i značajan broj pritužbi na rad sudova i tužilaštava od strane pravnih i fizičkih lica tj. stranaka u postupku pred sudovima. S tim u vezi, očekuje se značajnija uloga Kantonalne i Federalne komisije za izbor sudija i tužilaca te njihov adekvatan odgovor na pitanja kompetentnosti rada sudija i tužilaca u pravosuđu Tuzlanskog kantona.
Od kantonalnih zakona u proceduri su izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi i pripreme za izmjenu i dopunu Zakona o kantonalnoj upravi, te Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima, Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o tužilaštvu i Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

U saradnji sa OHR-om, predstavnici resornog Ministarstva učestvovali su u pripremi teksta Zakona o sudskim vještacima, kojim se na jedinstven način u svim kantonima uređuju pitanja vezana za sudske vještake. Razmatrani su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i o plaćama radnika sudova i tužilaštava i nakon otklanjanja uočenih nedostataka data odgovarajuća suglasnost.
U skladu sa odgovarajućim zakonskim propisa, resorno Ministarstvo je kontinuirano vršilo nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave u svim općinskim sudovima i sudovima za prekršaje, organizovalo polaganje ispita za sudije za prekršaje, dostavljalo prijedloge odgovarajućih kadrovskih rješenja u pravosuđu i upravi itd.
U saradnji sa Općinskim tužilaštvom u Tuzli, organizovana su dva seminara za stručno usavršavanje kadrova u pravosuđu.
Organizovane su i vođene aktivnosti na pripremi Programa ažuriranja rada u Općinskom sudu u Tuzli, sa prijedlogom mjera i postupkom saglasnosti na Program od strane Vlade i Skupštine Kantona. Na prijedlog resornog ministarstva, Skupština Kantona je razmatrala Program i donijela Zaključak za sprovođenje Programa ažuriranja rada svih općinskih sudova na području Tuzlanskog kantona.
Ostvarena je intenzivna saradnja sa Nezavisnom pravosudnom komisijom i Kantonalnim komisijama za izbog i imenovanja sudija i imenovanje tužilaca.
Nakon utvrđivanja i usvajanja nacrta Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave Tuzlanskog kantona, konačno je uređena oblast radnih odnosa i plaća zaposlenih u kantonalnoj administraciji.
Izvršavajući sve funkcionalne nadležnosti, Ministarstvo pravosuđa i uprave ostvarilo je intenzivnu saradnju sa Uredom OHR-a u Tuzli, OSCE-om i Uredom Ombudsmena u Tuzli.
Nakon provedenog upravnog postupka, u zakonom utvrđenim rokovima, rješavano je o svim upravnim stvarima koje su u nadležnosti ovog Ministarstva.
Posebno je izražen nedostatak iskusnijih diplomiranih pravnika kao dobrih poznavalaca oblasti uprave i osnovne djelatnosti organa uprave. Na to je najviše uticalo narušavanje sistema plata u dijelu državnih organa (sudovi, tužilaštva, sudovi za prekršaje i pravobranilaštvo), zbog čega je i u toku 2001. godine došlo do znatnog odliva stručnog dijela kadrova, prije svega diplomiranih pravnika. Time su se uslovi i kvalitet rada u Kantonalnim organima dodatno usložili. Zato je neophodno preduzeti i tražiti dodatna rješenja oko adekvatnog stimulisanja i privlačenja stručno i visoko obrazovnih kadrova, a smanjivati iskazane i neiskazane viškove službenika i namještenika nižih stručnih sprema i službenih zvanja.
Što se tiče bezbjednosti građana i materijalnih dobara na TK, putem resornih ministarstava Vlada kontinuirano prati i analizira aktuelnu bezbjednosnu situaciju na svim područjima Kantona i u skladu sa uočenim trendovima podešava svoju aktivnost. Radi se o dosta složenim bezbjednosnim uslovima, koji su odraz opšteg stanja u našem društvu. (nezaposlenost, teška socijalna situacija većeg dijela stanovništva, usporen povratak prognanih i raseljenih lica). Zato je Ministarstvo unutrašnjih poslova, iako u vrlo složenim i nepovoljnim materijalno-tehničkim i finansijskim uslovima, značajno pojačalo svoje aktivnosti, izvršilo određeno "pospremanje" u unutrašnjoj organizaciji i načinu rada, postiglo bolju efikasnost i unijelo više profesionalizma u svom radu, radnu kulturu i disciplinu podiglo na znatno viši nivo.
U toku 2001. godine, došlo je do uspostavljanja pozicije Policijskog komesara, nakon čega je došlo do kadrovskih promjena u Upravi policije, koje imaju za cilj kadrovsko jačanje i depolitizaciju policije.
I pored složene bezbjednosne situacije i prisustva niza faktora koji je dodatno usložnjavaju, stanje javnog reda i mira na području Tuzlanskog kantona se poboljšalo u odnosu na prošlu godinu, kako po broju učinjenih prekršaja i broju učinilaca prekršaja, tako i sa aspekta posljedica tih prekršaja. Broj prekršaja po Zakonu o nabavci, držanju, nošenju i upotrebi oružja i municije manji je za 22,09%. Smanjen je i broj teže povrijeđenih lica u prekršajima za 55,93% kao i broj lakše povrijeđenih lica u prekršajima za 6,20%, dok je broj smrtno stradalih lica ostao na nivou prošle godine.
Stanje bezbjednosti saobraćaja na području Tuzlanskog kantona se u toku 2001. godine stabilizovalo i u mnogim segmentima poboljšalo. To je rezultat preventivnog djelovanja policije i odnosi se prije svega na smanjen broj saobraćajnih nezgoda za 4,51%. Ipak je došlo do povećanog broja smrtno stradalih lica u saobraćajnim nezgodama.
Ministarstvo je nadležnim tužilaštvima podnijelo 5,38% više krivičnih prijava nego u prethodnoj godini. Broj učinilaca krivičnih djela je veći za 4,69%, dok je ukupan broj učinjenih krivičnih djela manji za 14,60% u odnosu na prošlu godinu.
Stanje kriminaliteta na području MUP-a TK-a, s aspekta pojava, povoljnije je u odnosu na prošlu godinu. Kada su složeniji oblici krivičnih djela u pitanju (ubistva, silovanja, razbojništva, teški slučajevi razbojništva i razbojničke krađe i dr.), može se uočiti smanjenje broja krivičnih djela silovanja i porasta broja krivičnih djela teških slučajeva razbojništva i razbojničke krađe. Zabrinjava pojava raznih oblika razbojništva kojih na ovim prostorima do sada nije bilo, kao što su oružani napadi na banke, benzinske pumpe i drugi.
Aktivnosti MUP-a bile su usmjerene na realizaciju Programa borbe protiv korupcije, kojeg je donijela Vlada Tuzlanskog kantona. U okviru navedenog, pažnja je bila fokusirana na sprečavanje i dokumentovanje krivičnih djela koja imaju obilježja korupcije, porezne utaje, prijevare, krivotvorenje isprave, krivotvorenje službene isprave, krivotvorenje novca, utaje, primanje i davanje mita itd.
Najveći broj izvršenih krivičnih djela i dalje se odnosi na oblast imovinskih delikata, a objekti napada su poslovni, stambeni i pomoćni objekti. Iz ove oblasti, evidentan je porast krivičnih djela - sitno djelo krađe, utaje ili prevare za oko 52% u odnosu na 2000. godinu i smanjenje broja krivičnih djela - teška krađa, za oko 6%, koja su specifična u smislu različitosti načina izvršenja, objekata napada i predmeta koji se otuđuju.
Pored aktivnosti koje su rezultirale podnošenjem krivičnih prijava od strane ovog Ministarstva, značajne aktivnosti u toku 2001. godine su realizovane po zahtjevima tužilaštava. Podneseno je ukupno 316 izvještaja, od čega 148 Kantonalnom tužilaštvu i 168 općinskim tužilaštvima, što je za 133% više nego u prošloj godini. Navedeni podaci ukazuju da su aktivnosti službenika MUP-a u ovoj oblasti, u značajnoj mjeri, bile usmjeravane od strane nadležnih tužilaštava, a što je i tendencija kroz izmjene ZKP-a.
U posmatranom periodu izvedena je i Operacija "Auto alarm", zajedničkim djelovanjem MUP-a FBiH i MUP-a RS, u kojoj je učestvovala i policija MUP-a TK. Pronađeno je i oduzeto 50 otuđenih putničkih motornih vozila, za što je dobijena i pohvala od Vijeća sigurnosti UN-a. Zajedničkim aktivnostima MUP-a TK u sjedištu i policijskih uprava, presječeno je pet organizovanih lanaca otuđivanja i preprodaje pmv, kojom prilikom su dokumentovana 102 krivična djela otuđenja pmv.
Nešto izraženija problematika u posljednje vrijeme je krivotvorenje viza za zemlje Zapadne Evrope a nije rijetka pojava i krivotvorenih ličnih dokumenata: lične karte, putne isprave, izvodi iz matične knjige rođenih, kao i razne punomoći.
Trgovina ljudima, prostitucija i narkomanija imaju trend zabrinjavajućeg rasta. U toku 2001. godine, izvršena je kontrola 33 noćna bara i privedena 201 djevojka zbog osnovane sumnje da su se bavile prostitucijom.
I pored preduzetih preventivnih mjera na sprečavanju narkomanije i zloupotreba opojnih droga, rezultai na tom planu nisu nezadovoljavajući. Ilegalna trgovina opojnim drogama i broj lica koja se time bave, iz dana u dan se povećava, a problematika usložnjava.
U toku 2001. godine, na području Tuzlanskog kantona evidentirano je ukupno 57 počinjenih suicida, što je za jedan počinjeni suicid više u odnosu na prošlu godinu. U istom periodu evidentirano je i 27 pokušaja suicida, što je za 15 pokušaja suicida ili 35,71% manje nego u prošloj godini.
U toku izvještajnog perioda na području TK-a registrovano je 22,93% manje požara i 48,65% manje eksplozija nego u prošloj godini.
U okviru normativne i analitičko-informativne djelatnosti, resorno ministarstvo je izvršilo sve zadatke po Programu rada Vlade i Skupštine TK.
Održavanjem redovnih i vanrednih konferencija za štampu i saopštenjima za javnost putem medija, Ministarstvo je građanima omogućilo uvid u rad i preduzete aktivnosti ovog Ministarstva, sa posebnim akcentom na oblasti od interesa za građane i aktuelne bezbjednosne događaje.
U okviru akcije "Vaša policija služi vama" realizovana su i dva projekta: "Otvorena kuća" i "Vaša sugestija i primjedbe, korektiv u našem radu".
U izvještajnom periodu ovom Ministarstvu je dostavljeno 176 predstavki, od kojih se najveći broj odnosi na neprofesionalan rad službenika, odnosno zloupotrebe i prekoračenja službenih ovlaštenja.
Saradnja sa sudovima za prekršaje je kontinuirana i intenzivna. Prema podacima sa kojima raspolaže ovo Ministarstvo, sudovi za prekršaje su riješili oko 65% zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka podnesenih od strane organizacionih jedinica MUP-a TK u 2001. godini.
Imajući u vidu navedene pokazatelje, a uzimajući u obzir poznate ograničavajuće faktore, može se konstatovati da je resorno Ministarstvo odgovorilo postavljenim zadacima i realizovalo Program rada za 2001. godinu. Rezultati u realizaciji Programa rada MUP-a TK za 2001. godinu pokazuju određeno poboljšanje stanja bezbjednosti po pojedinim oblastima, a što je prvenstveno rezultat maksimalnog angažovanja pripadnika MUP-a na intenzivnom preduzimanju preventivnih mjera, posebno na pokrivanju terena, neposrednim kontaktima sa građanima i edukacijom.

X

Elementarne nepogode i velike poplave, koje su krajem juna zahvatile svih 13 opština TK, nanijele su ogromne štete sa dalekosežnim posljedicama na infrastrukturi, u privedi, poljoprivredi itd. Zahvaljujući angažovanju stanovništva, struktura civilne zaštite, privrednih kolektiva i drugih subjekata, tokom ovih nepogoda nije bilo ljudskih žrtava i težih havarija na energetskim i drugim vitalnim objektima na Kantonu (brana Modrac, rudnici itd).
Vlada TK intervenisala je iz budžetske rezerve sa financijskim sredstvima tamo gdje su bila najpotrebnija, a interventnu pomoć u iznosu od 3 miliona KM pružila je Vlada Federacije BiH. Sredstva su raspodijeljena po opštinama na osnovu usaglašenih kriterija i prioriteta: sanacija oštećenih, odnosno uništenih stambenih objekata, prohodnost puteva itd. U međuvremenu izvršena je procjena šteta po opštinama u poljoprivredi, na vodoprivrednim objektima saobraćajnicama, građevinskim objektima, u privredi i zdravstvu i utvrđen dugoročni program njihove sanacije, koji je na prijedlog Vlade potvrdila i Skupština TK.
Iako je Vlada Kantona sa resornim ministarstvima i Kantonalnim štabom civilne zaštite bila takoreći u mobilnom stanju, tokom trajanja stihije došle su do izražaja mnoge zakonske i organizacione nedorečenosti u oblasti civilne zaštite koje se moraju precizno regulisati u narednom periodu. Razmatrajući određene inicijative u tom pravcu sa nivoa Federacije, Vlada TK je razmatrala "principe organizacije i preustroja Civilne zaštite Kantona i općina u TK" i zaključila da se na tom poslu ništa kvalitetno ne može promijeniti do donošenja novog zakona o civilnoj zaštiti, odnosno izmjene postojećeg zakona o odbrani F BiH, u dijelu kojim se reguliše oblast civilne zaštite.

Ocjene i zaključci:

1 Iako u vrlo nepovoljnom okruženju i uz mnoge ograničavajuće faktore, Vlada je ostvarila svoje programirane ciljeve i zadatke, te otvorila proces promjena i stabilizacije društveno-ekonomskih prilika na TK.;
2 I pored ogromnih teškoća sa Budžetom (obim naslijeđenog duga iz prošlih perioda i neočekivan podbačaj tekućeg priliva), Vlada je osigurala racionalno korištenje raspoloživih budžetskih sredstava i u skladu sa tekućim prilivom raspoređivala ih ravnomjerno svim budžetskim korisnicima, znatno smanjila zatečene obaveze i uspjela redovno isplaćivati plate budžetskim korisnicima;
3 Svojim konkretnim mjerama, Vlada je stvarala ambijent privrednim subjektima za brže prevazilaženje problema izazvanih procesima tranzicije s ciljem da se održe i otvore novi ciklus razvoja, energično zahtijevajući da i drugi nivoi vlasti u tome aktivno sudjeluju (reprogramiranje obaveza, rješavanje socijalnih problema, projekti razvoja)
4 Uspostavljen je socijalni dijalog i razvijen partnerski odnos na bazi realnog stanja na Kantonu i započeto konkretno rješavanje socijalnih problema u takozvanom procesu tranzicije (stalni kontakti sa predstavnicima kantonalnog i granskih sindikata, priprema i usvajanje kolektivnih ugovora u osnovnom obrazovanju i srednjem obrazovanju itd);
5 Završeni su svi poslovi oko inoviranja, odnosno izrade strategije razvoja Tuzlanskog kantona, koja je već pripremljena za usvajanje u redovnoj proceduri.
6 Stvoren je kavlitetno novi ambijent i otvoren proces rješavanja ključnih problema boračke populacije;
7 Ostvaren je veći obim povratka prognanika i izbjeglica u oba smjera na principima samoodrživosti i poboljšano opšte stanje u izbjegličkim centrima.
8 Federalnoj vladi upućeni su konkretni prijedlozi za izmjene propisa u oblasti poreza i javnih prihoda, tržišta i carina, te tarifnog sistema i cijena električne energije;
9 Rad Vlade je u potpunosti javan i transparentan;
10 Vlada poštuje principe koji omogućavaju zaštitu ljudskih prava i sloboda i ostvarenje interesa svih građana i subjekata na Kantonu;
11 Vlada je u potpunosti realizovala vlastiti program i sve odluke i zahtjeve Skupštine TK koje se odnose na izvještajni period.

Predsjednik Vlade
Senahid Šaković